Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od virovskih župnika o kojem znamo najviše podataka je svećenik Martin Šantuš koji je živio u 19. stoljeću. Rođenjem Podravec ostao je vezan za Podravinu gotovo čitavo vrijeme svoje svećeničke službe, a posljednjih 15 godina života proveo je u...
Prezime Barac nije šemovečko prezime. Tomo Barac (1839. – 1918.) doselio se u Šemovce između 1866. i 1868. godine, gdje je otvorio dućan na raskrižja u samome središtu sela. Dosad se pretpostavljalo da Barac potječe iz Grižana kod Novog Vinodolskog,...
U Virju je 19. veljače 1975. godine osnovan Košarkaški klub Podravac zahvaljujući kojem se Virje smatra „najkošarkaškijim“ selom u Hrvatskoj. Počeci aktivnog igranja košarke u Virju vezani su uz virovske đake i studente, a osnivanje kluba treba promatrati u kontekstu...
Jedan od nekolicine uglednih obrtnika i licitara svakako je i Josip Sulimanović, sin postolara Josipa i Ane rođene Grčić. Medičarski i voštarski obrt izučio je kod poznatog đurđevačkog medičara Ludviga Zajčeka. Krajem 19. stoljeća zaposlio se kao kalfa kod medičara...
Ivan Šabarić rođen je u Đurđevcu 3. svibnja 1895. godine od oca Petra Šabarića i majke Rozalije Šabarić rođ. Batak koja je umrla samo nekoliko mjeseci nakon Ivanova rođenja. Šabarić je za svećenika zaređen na Petrovo 1921. godine. Kao kapelan...
Sredinom 19. stoljeća župna crkva sv. Jurja mučenika u Đurđevcu ostala je bez orguljaša Drmenčića, pa je tadašnji župnik organizirao „audiciju“ za novog orguljaša na kojoj su župljani izabrali Alojza Kolara rodom iz Otrovanca. Alojz je orguljanju priveo i sina...
