Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Šume su u prošlim stoljećima – pogotovo na području Vojne krajine – smatrane najvećim blagom i jednim od glavnih državnih i vladarevih i resursa. Tijekom 18. i 19. stoljeća različitim je uredbama i strogim zakonima reguliran odnos prema šumama kao...
Đurđevečki pjesnik, istraživač zavičajne povijesti, zaljubljenik u baštinu i starine, kulturni radnik i urednik „Podravskih širina“ Vladimir Miholek rođen je u Đurđevcu 9. studenoga 1962. godine kao sin Ivana Miholeka i Marije rođ. Kožar. U rodnom gradu se školovao, zasnovao svoju...
Grgur Karlovčan, učitelj, pjesnik, prozaik i pedagoški pisac, rodio se u Kalinovcu 11. ožujka 1913. godine. Učiteljsku školu polazio je u Pakracu i Zagrebu a završio 1934. godine u Karlovcu. Zbog ljevičarskih i ideoloških pogleda bio je isključivan iz škole...
Prof. Blaž Mađer čije ime nosi novigradska osnovna škola rođen je u Novigradu Podravskom 19. siječnja 1883. godine od roditelja Stjepana i Barbare rođ. Kovačić. Osnovnu školu polazio je u rodnom Novigradu, a gimnaziju u Bjelovaru te Karlovcu i Zagrebu....
Među brojnim svećenicima đurđevečke Podravine valja spomenuti i Gašpara Habeka, rođenoga u Šemovcima 2. siječnja 1878. godine od oca Đure i Roze rođene Koprolčec. Nakon osnovnog školovanja odlazi u Zagreb gdje je završio gornjogradsku gimnaziju, 1904. i bogosloviju. Iste godine...
Crkveni orguljaši u mnogim su krajiškim naseljima utjecali na razvoj glazbenog života pa je tako bilo i u Virju. Najstariji poznati virovski orguljaš bio je Andrija Lukić koji je u Virju rođen oko 1696. godine, a umro 27. travnja 1759....
