Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Krunoslav Heidler rođen je 27. kolovoza 1932. godine u Vitezu (BiH), a životni ga je put preko Bosne, Poljske, Njemačke i Zagreba 1990. godine donio u Đurđevec. Tu se zaljubio u goričke brege, i zauvijek ostao. Drugi svjetski rat ga...
Među brojnim Virovcima koji su se u 19. stoljeću posvetili vojničkom pozivu je i Lovro Plemenčić. Rođen je u Virju 9. kolovoza 1850. godine u obitelji Đure i Terezije Plemenčić rođ. Juranić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Virju, a...
Gabrijel Topljak sin je učitelja Ivana Topljaka i Marije Topljak rođene Maletić. Rođen je u Đurđevcu 19. ožujka 1886. godine. Klasičnu gimnaziju završio je u Senju a pravni fakultet u Zagrebu (1908.). Kao sudbeni pristav radio je u Glini i...
Majstorović rođen je u Đurđevcu 20. siječnja 1914. godine od oca Ivana i majke Rozalije Majstorović rođene Jendrašić. Pučku školu i jedan razred građanske škole završio u Đurđevcu, klasičnu gimnaziju na Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu (1933.), a bogoslovne nauke...
Godina 1933. bila je proglašena jubilejskom u Katoličkoj crkvi jer se tada svečano slavilo 1900 godina od smrti Isusove, a ujedno i 75 godina od Marijinih ukazanja u Lourdesu. Jubilej je proslavljan mnogobrojnim hodočašćima u grad Rim, a višednevne svečane...
Iz stare đurđevečke obitelji potječe svećenik Stjepan Topolčić koji je rođen u Đurđevcu 23. studenoga 1886. godine. Roditelji Marko Topolčić (1845.-1925.) i Ana Topolčić rođ. Kovačić (1845.-1916.) su osim Stjepana imali još sedmero djece. Stjepan je školovanje započeo u rodnom...
