Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Inženjer agronomije Ivan Hodalić rođen je u Đurđevcu 26. kolovoza 1948. godine u obitelji Petra i Marte Hodalić rođ. Mramor. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu, a diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Kao agronom je...
Stjepan Grotić rođen je16. kolovoza 1843. godine u Goli od oca Ivana Grotića i majke Doroteje rođene Benčić. Trivijalnu školu polazio je u Goli i Bjelovaru, a učiteljsku svršio je u Rakovcu. Službovati počeo je 1862. u Kloštar Ivaniću, sljedeće...
Martin Starčević rodio se 9. prosinca 1854. godine u Žitniku u Lici. Nećak je Ante Starčevića, „oca domovine“, te brat poznatih odvjetnika i saborskih zastupnika Mile i Davida. Izučio je za šumara u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Kao šumar službovao...
U obitelji đurđevečkog krojača Martina Pintara (1848. – 1915.) i njegove supruge Marije Pintar rođ. Barašić rođen je u Đurđevcu 26. svibnja 1884. godine Vilim – Vilko Pintar, a kršten sljedećeg dana. Relativno dobrostojeći i obrazovani roditelji omogućili su svojoj...
Poznati đurđevečki novinar, kazališni redatelj i pisac Marinko Ivanišević rođen je 21. siječnja 1954. u Ljubljani. Odrastao je u Nevincu pokraj Bjelovara. Srednju školu završio je u Zagrebu gdje se zaljubio u različite vrste umjetnosti. Po povratku u zavičaj osnovao...
Među mnogobrojnim Molvarcima koji su se primili pera je i Martin Lončar. Za razliku od drugih pisaca on je prilično nepoznat u svojem zavičaju čemu pridonosi činjenica da je živio u Opatiji, daleko od rodnih Molvi. Autor je dviju knjiga...
