Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Nekolicini zaslužnih svećenika Virovaca svakako treba pribrojiti i Matiju Markova rođenog 23. siječnja 1891. godine. Nakon završenog bogoslovije u Zagrebu zaređen je 1915. godine. Kapelan je u Pregradi, Kašini, Đurđevcu, Zagrebu i Krapini. Potom je gimnazijski kateheta u Koprivnici. Doktorirao...
Jedan od brojnih redovnika pavlina koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je Marko Gerard Šestak. Rođen je u Virju 19. travnja 1754. godine kao Marko Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina stariji brat...
Prošla su tri desetljeća otkako je objavljena monografija Đurđevca čiji je autor franjevac Paškal Cvekan (1913. – 1998.). Monografija nosi naslov „Đurđevac – kakav nije poznat“ čime se htjelo naglasiti da su u njoj objavljeni podaci koji do tada nisu...
Među mnogobrojnim svećenicima koji su u 19. stoljeću rođeni u Đurđevcu je i Martin Kožar. Za razliku od većine svećenika poteklih iz Đurđevca pokopan je na gradskome groblju u Đurđevcu u obiteljskom grobu uz svoje roditelje. Taj je grob danas...
U radovima o povijesti Koprivnice spominje se ime Stjepana Semeraja koji je poznat kao građevinski poduzetnik iz 19. stoljeća. Malo je poznato da taj koprivnički graditelj, čiju biografiju tek treba detaljno istražiti, potječe iz Đurđevca. Naime, Semeraji su starosjedilačka obitelj...
Ne bi se odužili ilircu Ferdi Rusanu Virovci su odlučili podignuti mu spomenik u Virju. Na prijedlog Rusanova prijatelja učitelja Franje Lugarića osnovan je privremeni odbor odmah nakon Rusanove smrti 1879. godine, a kad je stiglo odobrenje od vlade u...
