Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Rudolf Kolibaš porijeklom je iz Novigrada Podravskoga. Sin je Mateja Kolibaša (1831. – 1906.) i Klotilde Kolibaš rođene Ceynar iz Zagreba. Otac Matej bio je krajiški časnik. S 18 godina krenuo je kao dragovoljac u rat s banom Josipom Jelačićem...
Ovih nekoliko godina objavili smo na stotine tema i predstavili vam mnoge zaslužne Đurđevčane, poznate i nepoznate, pokojne i živuće. Svi su oni ostavili, ili ostavljaju zapažen trag u našoj sredini, i rado ih se sjećamo. Ako je itko zaslužio...
Od svih vlasnika prijašnjih tiskara u Đurđevcu nijedan nije bio domaći čovjek. Jedini tiskar koji je rođen u Đurđevcu bio je Stjepan Bartol, sin Alojza Bartola, vinogradara u loznom rasadniku Đurđevečke imovne općine na Peskima. Nakon završene pučke škole u...
Svojevrsni gradonačelnik Đurđevca u doba kada to naselje još nije imalo status grada, ali je imalo određenu samoupravu u razdoblju između dva svjetska rata bio je Đuro Međimorec (1876.-1952.). Nazivao se tada glavarom i upravljao je Zemljišnom zajednicom koja je...
Đurđevečku obitelj Lichtenberg poistovjećujemo s njihovom kućom u kojoj se danas nalazi sjedište gradske uprave. Stariji su ih zvali Litinbergovi. Kuću je zapravo podigla đurđevečka veleposjednička obitelj Nöthig na bivšem mjestu obiteljske zadruge Majstorović. Kuću je od Nöthigovih najvjerojatnije kupio...
Dr. med. Ivan Milivoj Cik rođen je 26. travnja 1924. godine u Virju. Roditelji su mu bili Stjepan i Antonija Cik rođ. Šimek. Stjepan Cik bio je trgovac i kao mladić radio je u Bjelovaru, a kasnije je kao i...
