Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ovih nekoliko godina objavili smo na stotine tema i predstavili vam mnoge zaslužne Đurđevčane, poznate i nepoznate, pokojne i živuće. Svi su oni ostavili, ili ostavljaju zapažen trag u našoj sredini, i rado ih se sjećamo. Ako je itko zaslužio...
Pitomačanka Beata Brausil kćer je šumara Makse Brausila i Natalije Brausil rođ. Luterotti. Rođena je 2. travnja 1902. godine. Medicinu je studirala u Parizu i Zagrebu, gdje je 1928. godine promovirana. Od 1930. do umirovljenja radila je u Internoj klinici...
Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u XIII. st. preselili u Slavoniju (Križevačka...
Svećenik Matija ili Mato Aušperger rođen je u Virju 12. veljače 1784. godine u mnogobrojnoj obitelji Josipa i Marije Aušperger rođ. Horduk kao peto od njihovih desetero djece. U povijesnim izvorima njegovo je prezime zabilježeno u obliku Asperger. Tako je...
Gabrijel Topljak sin je učitelja Ivana Topljaka i Marije Topljak rođene Maletić. Rođen je u Đurđevcu 19. ožujka 1886. godine. Klasičnu gimnaziju završio je u Senju a pravni fakultet u Zagrebu (1908.). Kao sudbeni pristav radio je u Glini i...
