Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među one samozatajne ljudi koji su stvarali u miru i osami pripada i Josip Široki Baček, koji je rođen u Virju 8. ožujka 1882. godine. Čudni su bili njegovi životni putovi. Širokome je još kao dječarcu iz siromašne obitelji i...
Martin Starčević rodio se 9. prosinca 1854. godine u Žitniku u Lici. Nećak je Ante Starčevića, „oca domovine“, te brat poznatih odvjetnika i saborskih zastupnika Mile i Davida. Izučio je za šumara u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Kao šumar službovao...
Tradicija crkvenog pjevanja u Đurđevcu očito je vrlo duga jer imamo podatke da su u 17. stoljeću u Đurđevcu bili orguljaši koji su imali ulogu i crkvenih pjevača. Naime, iz zapisnika kanonske vizitacije obavljene u Đurđevcu 1659. godine saznajemo da...
Jedan od toponima koji je sasvim iščeznuo iz upotrebe je Radmaničev melin. Bio je to naziv potočnog mlina koji se nalazio na vodotoku Bistra, a na području današnjeg naselja Ladna Voda u sastavu Ferdinandovca. Podsjetimo, Bistra je bio najveći i...
Manjim istraživanjem došli smo do podatka da se dosad preko 40 đurđevačkih djevojaka odlučilo zarediti se i svoj život posvetiti Bogu. Ipak, do ovog broja bilo je teže doći nego do broja svećenika, jer su spomenute djevojke veoma mlade otišle...
Dragutin Bešenić rođen je u Virju 4. studenoga 1949. godine u obitelji Franje i Marice Bešenić rođ. Drmenčić. Zasnovao je obitelj 1974. godine s Ružicom Jezerčić iz Đurđevca gdje je proveo veći dio života i gdje je uredio galerijski prostor...
