Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među pojedincima koji su ostavili svijetli trag u povijesti školstva u Virju svakako je ravnajući učitelj Stjepan Štefanov. On je rođen u Molvama 17. siječnja 1838. godine u krajiškoj obitelji. Školovao se u rodnim Molvama i u Bjelovaru. Službovao je...
Krajiški nadučitelj Ladislav Škrobot rodio se 1782. godine u Topolovcu, a kao učitelj je službovao od 1812. do 1852. godine. Najprije je radio (16 godina) u Samarici gdje se oženio kćerkom nekog kapetana, koja je umrla mlada, pa je veći...
Nekolicini zaslužnih svećenika Virovaca svakako treba pribrojiti i Matiju Markova rođenog 23. siječnja 1891. godine. Nakon završenog bogoslovije u Zagrebu zaređen je 1915. godine. Kapelan je u Pregradi, Kašini, Đurđevcu, Zagrebu i Krapini. Potom je gimnazijski kateheta u Koprivnici. Doktorirao...
Anđelka Lenhard rođena je 22. rujna 1948. godine u Đurđevcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost, a novinarstvo na Institutu za novinarstvo u Beogradu. Prva je profesionalna spikerica...
Oskar Piškorić bio je svestrana osoba; završio je studij šumarstva, bio je profesor, povjesničar, kroničar, enciklopedist, te istaknuti katolički laik. Rodio se u Đurđevcu 29. studenog 1909. godine od oca Stjepana i Marije Piškorić rođene Moslavec. Otac je bio vinogradar...
Župnikom u Virju u kolovozu 1843. godine postao je svećenik Stjepan Ambreuš. Od 1828. do 1843. godine bio je župnik u Goli, odnosno bio je prvi župnik novoosnovane župe u tome mjestu kamo je došao kao kapelan iz Drnja gdje...
