Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dr. sc. Radovan Kranjčev rođen je u Đurđevcu 16. listopada 1934. godine kao najstariji sin poznatog đurđevečkog učitelja dr. Ivana Kranjčeva (1900.-1957.) i Anastazije Kranjčev rođ. Lončar (1914.-2005.). U rodnom je Đurđevcu provodio bezbrižno djetinjstvo sa svojom braćom i sestrama...
Mijo Maitz rodio se 1848. u Vedenburgu. Kao mesar u potrazi za poslom doselio se u Đurđevec 1874. godine. O početku njegova života u Đurđevcu malo se zna. Pretpostavlja se da je radio u mesnici kod veleposjedničke obitelji Nöthig. Mesnica...
Među ljudima koji su obilježili kraj XIX. stoljeća u Virju svakako je župni Josip Karlo Hiter. Njegovo je porijeklo vrlo zanimljivo jer mu je otac bio Nijemac (vojni liječnik), a majka Francuskinja. Josip Hiter rođen je 27. listopada 1821. godine....
U Đurđevcu je 24. rujna 1928. godine rođen Mijo Vrbančić, prvi ravnatelj đurđevečke gimnazije. Roditelji su mu bili Antun (koji je umro već 1932. godine) i Klara rođ. Štefanec. Oženio se Terezijom Lovašen i bio je otac dvije kćerke. Mijo...
Visokih vojnih časnika iz ovog dijela Podravine u novije doba nije bilo previše. Jedan od njih je Nikola Kajić iz Kalinovca. Rođen je 5. prosinca 1902. godine. U početku je krenuo učiteljskim stopama pa je nakon završene učiteljske škole službovao...
Poznato da je do početka 1940-ih godina u Virju djelovalo petnaestak različitih društava. Između ostalih aktivno je bilo Društvo hrvatskih katoličkih đaka, jedno od nekoliko katoličkih društava u Virju, kakva su se u Hrvatskoj osnivala od početka 20. stoljeća, a...
