Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Poljak je rođen u Đurđevcu 13. prosinca 1889. godine od oca Milana Poljaka i Đurđevčanke Anke rođene Šostarec. Oboje su bili učitelji u Đurđevcu. Poljak je uglavnom nepoznat današnjoj javnosti jer je kao i ostala nadarena djeca mlad otišao na...
Rođen je 1850. godine u Đurđevcu u obitelji graničarskog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić. Iz iste je obitelji potekao i učitelj Martin Zobunđija (1838. – 1876.) koji je podučavao u Virju i rodnom Đurđevcu. Mijo Zobunđija je osnovnu...
Rudolf Kolibaš porijeklom je iz Novigrada Podravskoga. Sin je Mateja Kolibaša (1831. – 1906.) i Klotilde Kolibaš rođene Ceynar iz Zagreba. Otac Matej bio je krajiški časnik. S 18 godina krenuo je kao dragovoljac u rat s banom Josipom Jelačićem...
Dragutin Brumec, svećenik i jedini salezijanac iz Đurđevca, rođen je 30. rujna 1896. godine kao Karlo Konrad, od oca Tome Brumca, ljekarnika, i majke Amalije (Ljubice) rođene Kirnbauer. Obitelj Brumec nije porijeklom iz Đurđevca. Tomo Brumec je kao ljekarnik radio...
Đurđevečka obitelj Zobunđija u XIX. je stoljeću dala nekoliko šumara i učitelja. Među njima je bio učitelj Martin Zobunđija koji je rođen je kao sin krajiškog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić u Đurđevcu 1838. godine. Pučku školu je...
Znameniti hrvatski književnik Fran (Franjo) Galović rođen je u Peterancu 20. srpnja 1887. godine. Školovao se u rodnom Peterancu i na gimnaziji u Zagrebu. Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu. Radio je kao nastavnik na gimnaziji...
