Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Čovjek koji je obilježio glazbeni život i bio glavni promicatelj glazbene kulture novijeg doba u Đurđevcu svakako je Ivan Hanžek. Rođen je 23. svibnja 1942. godine u Koprivničkim Bregima od oca Stjepana Hanžeka i Marije Hanžek rođene Krstitović. Od malih...
Poznati hrvatski zoolog i hidrobiolog prof. dr. Ivo Matoničkin, iznimno cijenjeni znanstvenik zbog vrlo plodnog rada na području hrvatske i svjetske znanosti, rođen je 5. lipnja 1915. godine od majke Marije rođene Štauber (1894.-1969.) i oca Mije Matoničkina (1887.-1976.). Braća...
Obitelj Mihinić stara je đurđevečka obitelj koja se razgranala tijekom XVIII. stoljeća. Dorini (to je nadimak obitelji Mihinić) su bili agrarna obitelj, ali se jedna grana obitelji generacijama bavila obrtništvom (pogotovo ugostiteljstvom) i na taj način doživjela određenu ekonomsku samostalnost...
Mijo Ljubić rođen je u Virju 12. kolovoza 1857. godine. Roditelji bili su mu Mijo i Ana rođena Zubanović. Otac je u vrijeme Vojne krajine bio učitelj, a kasnije pisar. Poznato je da je od 1883. do 1884. godine radio...
Đuru Melinčevića odabrali smo zbog njegova zanimljivog i tragičnog životnog puta za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Rođen je Čepelovcu 22. travnja 1913. godine od oca Tome Melinčevića i majke Marije Melinčević rođene Lebinec. Nakon završene osnovne škole ostao je kod...
U Hrvatskome biografskom leksikonu pronašli smo novo ime među našim Podravcima. Donosimo vam prijepis: Akvakulturolog Ljubica Debeljak (Ferdinandovac, 7. VII. 1932). Gimnaziju završila je 1953. u Zagrebu, gdje je i diplomirala biologiju 1960. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorat znanosti postigla je...
