Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Znameniti član plemićke obitelji Benko s pridjevkom Bojnički podmaršal Ivan Benko rođen je u Đurđevcu 19. svibnja 1775. godine, a umro 23. svibnja 1855. godine. Roditelji su mu bili Josip i Marija Benko rođ. Marenić. Josip je kao graničar stekao...
Blaž Lenger rođen je 6. prosinca 1919. godine u Dragancima nedaleko Podravskih Sesveta. Ljubav prema glazbi i pjevanju gajio je u rodnom zavičaju gdje je polazio školu i odrastao u krugu svoje obitelji. Vrlo rano je počeo „nastupati“ sa tadašnjim...
Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije državni su službenici često mijenjali mjesta službovanja, pa tako i učitelji. Primjer učitelja Ljudevita Luketića pomalo odudara od takve prakse. Doduše, on je mijenjao mjesta ali je igrom slučaja dobar dio svoga staža proveo u Podravini....
Zlatnim slovima je u povijest Virja upisano ime župnika Josipa Ignacija Uzornica jer je on 1809. godine započeo voditi Spomenicu Župe svetog biskupa Martina u tome mjestu. Bilo je to odmah po njegovu dolasku na službu u Virje u lipnju...
Đurđevec pamti brojne učitelje, posebice Emilijana (Milan) Poljaka. U Đurđevcu je počeo službovati početkom školske godine 1887/88. Prije toga učiteljevao je u Ozlju (1884. – 1887.). Njegovom nesebičnom radu u školi svakako treba pridodati aktivnosti i na društvenom planu. Kao...
Miroslav Sestrić rođen je u Đurđevcu 18. srpnja 1926. godine od oca Ljudevita (1900. – 1970.), brijača, i majke Katarine rođene Ožanić. Imao je i sestru Marijanu (1925.). Otac mu Ljudevit bio je brijač, a djed Eduard ugledni đurđevečki obrtnik,...
