Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Porijeklo naziva određenih naselja često zna biti vrlo zanimljivo. Govorimo li o porijeklu imena Virje uglavnom ne primjećujemo da bi stanovnike Virja trebali nazivati – Virjani. Međutim, Podravci na kajkavskome govore Virovec, odnosno Virovci. Zašto je tome tako? Očito je...
Italico (Alojz) rodio se 31. prosinca 1884. godine u Virju od oca Leonarda (1846. – 1919.), zidara, i majke Marije rođene Elia (1853. – 1938.). Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. U Virju mu se rodilo još...
Emanuel Braun (1845. – 1937.) doselio se u Đurđevec iz Vespréma u Mađarskoj. Zasnovao je obitelj s Julijom Deutsch (1859. – 1922.) iz Ferdinandovca. Rodilo im se troje djece: Šandor (1877. – 1942.), Ludwig (1879. – 1943.) i Ernestina (rođ....
Đuro Hodalić, poznati i ugledni veterinar, rođen je u Đurđevcu 22. ožujka 1900. godine u obitelji Josipa i Marije Hodalić rođene Markač. O njem se malo čulo, tako da ni mi nemamo odveć biografskih podataka, premda je za svoga djelovanja...
Vladimir Čačić je dio svoga radnog staža proveo u Đurđevcu kao kotarski sudac od 1894. do 1897. godine. Istovremeno je bio županijski zastupnik i član Matice hrvatske, a supruga Irena Čačić rođena Antolić zabilježena je kao članica Crvenoga križa. Čačić je...
Kao generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije poznati je teolog i publicist kanonik dr. Stjepan Bakšić dijelio sakrament svete Potvrde u podravskim župama 1963. godine. U Đurđevec je stigao 3. kolovoza gdje je toga i sljedećeg dana ispitivao potvrđenike i dijelio sakramente....
