Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Stjepan Grotić rođen je16. kolovoza 1843. godine u Goli od oca Ivana Grotića i majke Doroteje rođene Benčić. Trivijalnu školu polazio je u Goli i Bjelovaru, a učiteljsku svršio je u Rakovcu. Službovati počeo je 1862. u Kloštar Ivaniću, sljedeće...
Informacije o utopljenicima u Podravini relativno su česte u crkvenim matičnim knjigama u XVIII. i XIX. stoljeću, pogotovo u naseljima koja su smještena u blizini rijeke Drave. Utapanja u rijeci Dravi i njezinim zaobalnim vodama, pogotovo za vrijeme poplava, možemo...
Jedna od najimućnijih obitelji u Pitomači od sredine 19. stoljeća bila je obitelj Đurđević, braća Stevan (rođ. oko 1840.) i Đuro. U dijelu povijesnih izvora navode se i kao Đorđevići. Đurđevići su porijeklom iz Male Črešnjevice, a Stevan je kapital...
Ivan Josip Herberstein sin je štajerskoga namjesnika grofa Ivana Maksimilijana Herbersteina i barunice Eleonore Breuner. Rođen je u 28. veljače 1633. godine u Grazu. Još kao mladić pristupio je redu malteških vitezova posvetivši se vojništvu 1643. godine. Nakon sudjelovanja u...
Nakon prve filmske projekcije u Zagrebu 1896., film je podravskoj publici stigao 1927. godine zaslugom ludbreškoga hotelijera i vlasnika kina Viktora Fizira. Fizir je s opremom stigao u Virje malim fijakerom te vlasniku gostionice Stjepanu Grkcu ponudio prikazivanje filma. Nakon...
Podravska su naselja oduvijek imala veliku privlačnu moć za obrtnike i trgovce. Tome je pridonosila činjenica da je graničarima (domaćem stanovništvu) u doba Vojne krajine bilo otežano bavljenje različitim obrtima, trgovinom i ugostiteljstvom. Zato su doseljenici ovdje vidjeli svoju životnu...
